Polarizirajući filter je najmoćniji i vjerojatno najbitniji filter u fotografskom arsenalu. Nezamjenjiv je pri snimanju krajolika; kako prirode tako i urbanih scena, ali primjene se mogu naći i u drugim fotografskim pravcima.
Polarizator pojačava kontrast i boje, uklanja refleksije sa vode, lišća i stakla i smanjuje atmosfersku izmaglicu. U svakodnevnom životu okruženi smo raznim površinama i atmosferom koja svjetlo reflektira i raspršuje. Polarizator radi na način da sprečava prolaz svjetla iz jednog smjera, a propušta iz drugog.
Postoje dvije vrste polarizacijskih filtera: linearni i cirkularni. Linearni imaju samo jedan polarizacijski sloj koji može uzrokovati probleme sa mjerenjem svjetla i auto fokusom na modernim fotoaparatima. Cirkularni imaju dodatni sloj koji eliminira takve probleme. Kako su automatsko mjerenje svjetla i auto fokus postali standard na većini aparata još od 80-ih pa na dalje, linearni su polako nestali iz upotrebe i praktički svi moderni polarizatori spadaju u kategoriju cirkularnih polarizatora (CPL).
Većina objektiva ima navoj za okrugle filtere te odgovarajući polarizator za vaš objektiv birate sukladno promjeru filtera. Iznimka su neki ultraširoki objektivi koji radi velikog konveksnog prednjeg elementa nemaju navoj već je potrebno koristiti posebne držače kvadratnih filtera (veliko i nazgrapno). Druga iznimka su posebno veliki telefoto objektivi koji bi mogli prihvatiti okrugli filter no radi promjera on bi bio nepraktičan (najveći promjer u redovnoj upotrebi i lakoj nabavljivosti je 95mm). Postoje filteri do 150mm, ali izbor je ograničen i čak ih ni veliki online trgovci često nemaju na zalihama. Radi toga mnogi telefoto objektivi koriste malene "drop-in" filtere koji se ubacuju sa stražnje strane objektiva.
Canon je uveo odličnu inovaciju sa svojim EF-RF adapterima koji primaju stražnji "drop-in" filter i tako omogućuje upotrebu polarizatora ili ND filtera na svim EF objektivima kad se koriste na RF mirrorless tijelima.
Jedna od najčešćih primjena polarizatora je dobivanje duboke plave boje neba. Uzmite u obzir da polarizacijski efekt jako varira ovisno o dobu dana, poziciji sunca u odnosu na smjer snimanja, naoblaci itd. Najjači efekt polarizator ima u kadrovima smještenim pod pravim kutem u odnosu na sunce (90°). U praksi to znači da ako je Sunce direktno iznad vas, najjači polarizacijski efekt će biti vidljiv u svim smjerovima prema horizontu. Naravno, Sunce često nije direktno iznad nas niti može biti bilo gdje na planeti obzirom na geografsku širinu. Ako je nisko na horizontu, polarizacijski efekt će biti vidljiv samo lijevo i desno prema horizontu pod 90 stupnjeva.
U praksi javit će se i problem korištenja širokokutnih objektiva. Što je on širi, to su veći izgledi da će samo dio neba biti polariziran što vodi do vrlo ružnog efekta.
U pravilu polarizator nema tih problema do širine objektiva od nekih 35mm ( ili ekvivalentu u tzv. punom formatu). Ovisno o pojedinoj situaciji, moguće je efikasno koristiti polarizator i na širim objektivima, no tada treba ili malo sreće oko pozicije Sunca ili kadrirati tako da je dio neba blokiran.
Na donjem primjeru polarizator je uspješno upotrebljen u parku na Strossmayerovm šetalištu na ultraširokom objektivu (15mm), no veliki dio neba zauzimaju stabla, a Sunce je bilo skoro u zenitu.
Treba paziti da se i ne pretjera sa efektom polarizacije (na sreću, filter je podesiv). Ako se i dogodi pretjerano tamno nebo, dobar trik je fotografiju prebaciti u crno bijelu tehniku kada kontrast tamnog neba djeluje vrlo efektno.
Osim za duboko plavo nebo, polarizator se koristi i za uklanjanje refleksija sa vode i lišća. Ovisno o sceni, boje mogu biti toliko obogaćene da praktički nikakva naknadna obrada fotografije neće biti potrebna.
Vrlo je efikasan i u urbanim sredinama. Bez polarizatora bilo bi nemoguće ukloniti odbljesak Sunca na pločicama zida gornjogradske gimnazije u Zagrebu i snimit mural kita.
Nemojte se zavaravati da se isti efekt može dobiti u naknadnoj obradi na računalu jer boju nije moguće pojačati tamo gdje je fotoaparat u startu nije ni vidio.
Cirkularni polarizatori pristojne kvalitete koštaju 250-600kn ovisno o promjeru, a to nije velika investicija u odnosu na aparat koji ste sigurno polatili nekoliko tisuća. Potencijalni efekt na fotografijama je znatan tako da svima preporučamo da ga isprobaju.
Tekst, Foto: Ivan Ivančić